Svima je prva asocijacija na novogodišnje praznike okićena jelka. Međutim, baš kao što je kod nas običaj da se Božić dočekuje paljenjem badnjaka, u Grčkoj tradicija nalaže da se kite brodovi i čamci.
Zašto treba da posetite Atinu za Novu godinu
Poznato je da je u zemlji koja izlazi na tri mora, nekada većini stanovništva jačeg pola bilo zanimanje – mornar. Na grčkim ostrvima se čak i do 90% muškaraca bavilo plovidbom. Upravo je to jedan od razloga zašto Grci po tradiciji kite brodove (bili pravi ili samo makete u raznim veličinama), a ovaj običaj se i rodio na ostrvima.
Deca, žene, braća, sestre, stariji očevi i majke nisu krili nostalgiju kada je muški član porodice odlazio na daleku plovidbu iz rodnog mesta. Molili su se svetom Nikoli (zaštitniku mornara i mora) da se njihovi voljeni vrate zdravi kući. Nostalgiju su često iskazivali praveći igračke i makete brodova koje bi za svetog Nikolu (6. decembra po kalendaru Grčke pravoslavne crkve) okitili, u nadi da će tako pomenuti svetac čuti njihove molitve. Pošto su se mornari uglavnom vraćali kućama za praznike, okićeni brodovi bi i za Božić i nekoliko dana kasnije ostajali kao zahvalnost zaštitniku mora što su najmiliji došli iz daleka.
Buzuki – Provod nad provodima
Prvi put će se u zemlji na tri mora jelka okititi 1833. godine, u tadašnjoj prestonici Grčke – Nafpliu. Učinnio je to prvi grčki kralj Oto. Međutim, ovaj običaj se neće odmah usvojiti u Grčkoj, već će se to događati postepeno.
Naime, pravljenje i kićenje brodova, koliko god bio zanimljiv običaj, ipak simbolizuje nostalgiju prema članu ili članovima porodice koji su negde daleko na pučini. Zbog toga će Grci prihvatiti kićenje jelke jer više simbolizuje sreću pri kićenju nego što to čini brod. Masovno prihvatanje novog običaja desiće se 1950-ih godina.
Za one koji vole da putuju u sopstvenoj režiji ovo je prava stvar
I pre nego što neki od vas krenu da kude Grke zato što su prihvatili običaj kralja koji je došao iz Nemačke, treba da znate da je kićenje drveta ne samo zapadni običaj, već da ima duboke korene u slovenskoj i hrišćanskoj tradiciji. Rusi imaju i divnu priču o tome koju možete pročitati OVDE.
Sad svi vi, koji ste bili ili ćete tek doći put najjužnije balkanske zemlje tokom božićnih i novogodišnjih praznika, znate zašto okićeni brodovi stoje na trgovima, holovima hotela, izlozima…