Dr Aleksandar Bošković je redovan profesor na odeljenju za etnologiju i antropologiju Univerziteta u Beogradu. Jedan je od vodećih stručnjaka u svojoj oblasti i poznat je širom sveta. Skoro je profesor Bošković bio gost predavač na Univerzitetu Panteion u Atini, gde je ostavio ogroman utisak na tamošnje studente. Zbog svega toga čast nam je bila da uradimo intervju sa njim.
Ljubav prema antropologiji i etnologiji Vas je vodila u razne države širom naše planete. Ista Vas je prošli mesec dovela i u Grčku, gde ste bili gost predavač na jednom od najboljih grčkih fakulteta. Možete li nam reći šta je to što razlikuje Grke kao domaćine od ostalih naroda koji su Vas ugostili na svojim univerzitetima?
U Grčkoj sam boravio nedelju dana u sklopu razmene (ERASMUS program) između Panteion Univerziteta i Filozofskog fakulteta u Beogradu. Moji domaćini su bili izuzetno srdačni i predusretljivi i bilo je zaista veliko zadovoljstvo boraviti u Atini.
Znamo da Vam je jedna od najvećih ljubavi istraživanje drevne civilizacije Maja. Međutim, možete li nam reći šta je ono što Vas kao antropologa fascinira u starovekovnoj kulturi i životu Helena?
Na Vaše pitanje je teško odgovoriti u kratkom obliku. Mene fascinira pre svega aproprijacija starogrčke kulture karakteristična za razvijeni svet – koja ignoriše, na primer, tehnološka dostignuća (koja su bila na veoma visokom nivou), kao i uticaje iz drugih delova sveta (stari Egipat, Mesopotamija, itd.). Takođe, ono što je vrlo zanimljivo napomenuti u ovo vreme probuđenih nacionalizama jeste da su stari Grci živeli u gradovima-državama (kao i drevni stanovnici Mespotamije, na primer), te da njihov primer političke organizacije pokazuje da velike države bazirane na etničkoj pripadnosti nisu uslov za očuvanje i prosperitet kultura ili civilizacija.
Iako ste u Atini bili poslovno, verujemo da ste iskoristili slobodno vreme ne bi li bolje upoznali grčku prestonicu. Možete li nam reći šta je ono što po Vama Atinu čini lepšom od drugih evropskih ili svetskih gradova?
Različiti gradovi imaju različit šarm. Ono što me je posebno fasciniralo u Atini jeste predusretljivost ljudi i volja da se pomogne – i ovo je potpuno nezavisno od toga da li se radi o prodavcima, komunalnim radnicima, policajcima ili slučajnim prolaznicima. Takođe, javni prevoz je jedan od najbolje uređenih javnih prevoza koje sam video u Evropi, čime je olakšan pristup mnogobrojnim gradskim znamenitostima.
Svoj boravak u Atini ste iskoristili da posetite i neka od obližnjih ostrva. Nama je svaki deo Grčke podjednako drag. Međutim, znamo da nekima nije. Zato Vas pitamo da li Vam se više svidela mirna ostrvska grčka ili brza milionska Atina?
Teško pitanje. Hidra me je fascinirala. I druga ostrva koja sam ovog puta posetio (Poros, Egina) su prelepa. S druge strane, volim i gradsku vrevu i dinamiku života u kafićima, kao i urbane restorane. Kada bih živeo u Grčkoj, verovatno bih nastojao da što je moguće više podelim svoje vreme između Atine i Hidre.
Na kraju, hteli bi smo da Vas pitamo koja vam je prva asocijacija na Grčku posle Vašeg poslednjeg putovanja u istu?
Prijatni ljudi, dinamičan grad, ali i vrhunski profesionalizam mojih koleginica i kolega. Mislim da ljudi u Srbiji, koji uglavnom posmatraju Grčku pre svega kao mesto za odmor i zabavu, nisu svesni koliko je Grčka (uz sve probleme kroz koje prolazi) razvijena evropska zemlja – i koliko bismo mogli od Grka da naučimo, pre svega kad se radi o organizaciji života, kulturi življenja u gradovima, kao i brizi za sopstveno kulturno nasleđe.
Fotografije: Privatni arhiv dr Aleksandra Boškovića