Kada govorimo o Grčkoj i njenoj modernoj istoriji, jedan datum se ističe po svojoj važnosti – evo zašto je 17 novembar važan za Grke.
Na ovaj dan se obeležava sećanje na studentski protest 1973. godine, poznat kao Politehnio, ustanak koji je na Tehničkom fakultetu u Atini pokrenuo talas promena i najavio kraj vojne diktature u zemlji. Ovaj događaj duboko je ukorenjen u svesti grčkog naroda i svake godine se obeležava uz poštovanje i tugu, ali i sa ponosom zbog borbe protiv tada vladajuće hunte i simbolizuje borbu za slobodu.
Studentski protesti kao simbol otpora protiv hunte
U vreme kada su u Grčkoj vladali vojni diktatori, poznati kao vojna hunta, sloboda govora i osnovna ljudska prava bila su ozbiljno ugrožena. 17 novembar označava grčki ustanak koji je počeo kao studentski protest na Nacionalnom tehničkom fakultetu u Atini (Politehnio na grčkom, pa se tako naziva i dan koji se tada slavi), gde su studenti zahtevali slobodu, hleb i obrazovanje. Njihov poklič “Ψωμί – Παιδεία – Ελευθερία” (“Hleb, obrazovanje, sloboda!”) postao je simbol borbe protiv represivnog režima koji je gušio bilo kakav oblik neslaganja.
JOANIS-KAPODISTRIJAS-JUNAK-KOGA-GRCKA-ISTORIJA-PAMTI
Okupljeni u zgradi Tehničkog fakulteta, studenti su organizovali demonstracije i postavili improvizovani radio-studio kako bi širili svoje poruke i pozive za slobodu. Tokom nekoliko dana protesta, podrška građana Atine i drugih delova Grčke postajala je sve veća. Ljudi su dolazili ispred kapije fakulteta, donoseći hranu i lekove, pokazujući solidarnost sa mladima koji su se usudili da se suprotstave vojnoj vlasti.
Kraj ustanka i simbolički marš
Tragični vrhunac događaja desio se u noći između 16. i 17 novembra, kada je vojska poslala tenk koji je probio kapiju Tehničkog fakulteta. Zvuk metala i pucanja odjekivao je ulicama Atine, ostavljajući krvave tragove iza sebe. Mnogi studenti su povređeni, a nekoliko njih je izgubilo život u tom surovom obračunu. Uprkos brutalnosti vojske, hrabrost studenata postala je okidač za širu pobunu koja je na kraju dovela do pada vojne diktature sledeće 1974. godine.
Datum 17 novembar je upisan u svačiji kalendar ovde u Grčkoj. Svake godine se u Atini organizuje simboličan marš od Politehničkog fakulteta do američke ambasade. Ovaj marš ima višestruko značenje – sećanje na podršku koju je vojna hunta imala iz inostranstva i izražavanje solidarnosti sa borcima za slobodu širom sveta. Tokom marša, građani polažu cveće na kapiju fakulteta koji se nalazi u samom centru grada, koja i dalje nosi tragove tenka kao podsećanje na krvavu borbu za demokratiju.
25. MART – GRČKI PRAZNIK DAN DRŽAVNOSTI
U Atini, ali I širom Grčke, organizuju se dogadjaji koji privlače hiljade građana svih uzrasta. Atmosfera je napeta, ali i ispunjena poštovanjem. Pored uobičajenih učesnika, poput studenata i radnika, u povorci se često mogu videti porodice sa decom, bake i deke koji se prisećaju svoje mladosti i borbe protiv tiranije. Čak I za nas, ovaj dan nosi posebnu emotivnu težinu. Videti sve te ljude okupljene u znak sećanja na hrabre studente koji su se žrtvovali za slobodu, ostavlja snažan utisak i pokazuje koliko je važno ne zaboraviti prošlost.
Kako se danas obeležava i zašto je 17 novembar važan za Grke
Dan 17 novembar slavi cela Grčka, to je dan kada se prisećaju tih teških, ali i hrabrih trenutaka. Ovaj dan je neradni za škole i univerzitete, a đaci širom zemlje prisustvuju svečanostima na kojima se govori o značaju ovog studentskog protesta. Kroz pesme, recitacije i prikazivanje dokumentarnih filmova, mlade generacije uče o borbi svojih prethodnika i važnosti očuvanja demokratije. Predavanja, predstave i pesme posvećene ovom ustanku deo su školskog programa, a mnogi profesori koriste priliku da sa učenicima razgovaraju o značaju građanske hrabrosti i slobode govora.
Ovaj datum podseća nas na moć kolektivne akcije i građanskog otpora, kao i na to koliko je važno braniti svoja prava i slobode. Iako je prošlo više od 50 godina od kobnog 17 novembra, duh borbe i dalje živi među Grcima, a svake godine iznova se dokazuje koliko je ova priča važna za identitet zemlje.
“Ništa se nije dogodilo”
Aristotelis Sarikostas, jedini je fotoreporter koji je uspeo da uhvatit trenutak kada je tenk ušao u Nacionalni tehnički fakultet . Njegove fotografije zajedno sa 35-sekundnim filmom holandskog snimatelja Alberta Kurada, bili su jedini dokumenti i opovrgnuli prvobitne izjave policije da se „u Politehniju ništa nije dogodilo”. Razgovor sa fotografom snimljen je pre dosta godina, ali je I danas aktuelan jer verno opisuje šta se toga dana zaista dogodilo. Možete da ga pogledate na OVOM linku (na grčkom je jeziku, a sa njega su preuzete i fotografije korišćene u ovom tekstu).