• kontakt@grckikutak.com

Izdvajamo

Istorija

vasilopita

Vasilopita: grčki novogodišnji kolač sa novčićem i pričom o Svetom Vasiliju

August 17, 2026
Grčki Kutak
Podelite sa prijateljima

U grčkim domovima prvi dan januara ne počinje bez Vasilopite. Na stolu je okrugao kolač, posut šećerom u prahu, ukrašen brojem nove godine i sa jednim skrivenim novčićem. Svi čekaju isti trenutak: sečenje prvog parčeta i pitanje ko će pronaći fluri, novčić koji prema običaju donosi sreću tokom godine.

Ali Vasilopita nije samo kolač sa novčićem. Ona nosi priču o Svetom Vasiliju Velikom, porodičnom okupljanju i običaju koji se u Grčkoj čuva vekovima, iako svaka porodica ima svoj način pripreme i sečenja.

Šta je Vasilopita?

Vasilopita je grčki novogodišnji kolač ili slatki hleb koji se seče 1. januara, na praznik Svetog Vasilija Velikog. Ime doslovno znači „Vasilijeva pita”, ali reč pita u grčkoj kuhinji ne znači nužno pitu kakvu kod nas zamišljamo.

Zavisno od kraja Grčke i porodične tradicije, Vasilopita može biti:

  • mekan kolač sa puterom, jajima i mlekom
  • slatki hleb sličan curekiju
  • pita sa korama
  • slana pita sa sirom, mesom ili povrćem

Ono što ih sve povezuje nije isti recept, već skriveni novčić, fluri, i običaj zajedničkog sečenja na početku godine.

Prema Visit Greece, u Atini je naročito rasprostranjena takozvana politiki Vasilopita: vazdušast, mirisan kolač od brašna, jaja, šećera i mleka. Upravo takvu verziju donosimo u ovom receptu.

Zašto se Vasilopita pravi baš za Novu godinu?

Vasilopita se vezuje za Svetog Vasilija Velikog, arhiepiskopa Kesarije u Kapadokiji, jednog od najvažnijih svetitelja pravoslavne crkve. Njegov praznik obeležava se 1. januara, pa je taj datum u Grčkoj spoj Nove godine i dana posvećenog Svetom Vasiliju.

Predanje kaže da je grad Kesarija bio suočen sa zahtevom da preda dragocenosti. Stanovnici su sakupili novac i nakit, ali je Sveti Vasilije uspeo da ih sačuva od nepravde. Kada je trebalo vratiti sve vlasnicima, nastao je problem: kako znati šta pripada kome?

Prema tradiciji, Sveti Vasilije je dao da se ispeku mali hlebovi i u svaki je stavio po jedan dragoceni predmet. Čudom je svako dobio baš ono što je prethodno dao. U spomen na tu priču, u Vasilopitu se i danas stavlja novčić.

Ovu priču treba posmatrati kao crkveno narodno predanje, a ne kao istorijski zapis sa preciznim detaljima. Međutim, upravo je ona razlog zbog kog Vasilopita ima posebno mesto na novogodišnjoj trpezi.

Novčić u Vasilopiti i sreća tokom godine

Novčić se na grčkom zove fluri. Ko ga pronađe u svom parčetu, prema običaju, imaće sreće i blagoslova tokom godine.

U nekim porodicama se koristi običan novčić, a u drugima poseban novčić za Vasilopitu, često sa likom Svetog Vasilija. Danas se novčić najčešće stavi u testo pre pečenja, ali može i nakon pečenja, pažljivo s donje strane kolača.

Ako ga stavljate u testo, najbolje je koristiti poseban, čist novčić za Vasilopitu i upozoriti sve za stolom da ga pažljivo traže u svom parčetu. Nije baš prijatno pronaći sreću zubom.

Kako se seče Vasilopita?

Sečenje Vasilopite je mali porodični ritual. Osoba koja je domaćin najpre nožem napravi znak krsta preko kolača, pa počinje da seče parčad.

Redosled zavisi od porodice i kraja Grčke, ali se najčešće prvo seku parčad:

  • za Hrista
  • za Bogorodicu
  • za Svetog Vasilija
  • za kuću

Posle toga se seče za članove porodice, najčešće od najstarijeg ka najmlađem. U nekim domovima ostavlja se parče za putnika, siromašne, posao ili članove porodice koji nisu prisutni.

U selima su nekada parče dobijali i vinograd, njiva, stoka, čamac ili radnja. Ideja je bila jasna: nova godina ne pripada samo ljudima za stolom, već svemu od čega porodica živi.

Vasilopita nije svuda ista

Vasilopita lepo pokazuje koliko se grčka kuhinja menja od kraja do kraja.

Na Zakintosu se pravi hleb sa prirodnim kvascem, bademima i začinima. Na Kritu postoje verzije sa rakijom i mastikom. U severnoj Grčkoj mogu se naći pite sa susamom ili bundevom, dok se na Lezvosu pravi i varijanta sa mizitrom. U Epiru Vasilopita može biti i slana, punjena mesom, fetom i nanom.

Zato ne postoji jedini „pravi” recept. Postoji običaj, novčić i razlog zbog kog se kolač pravi, a ukus Vasilopite pripada svakom domu posebno.

Tradicionalni recept za Vasilopitu u atinskom stilu

Ovo je verzija koja se najčešće pravi kao bogat, mekan novogodišnji kolač sa puterom, pomorandžom, mahlepi i mastikom.

Sastojci

  • 250 g putera, sobne temperature
  • 250 g sitnog šećera
  • 4 jaja, sobne temperature
  • 200 ml punomasnog mleka
  • 380 g glatkog brašna
  • 15 g praška za pecivo
  • 1 prstohvat soli
  • rendana kora dve neprskane pomorandže
  • 1 kašičica vanila ekstrakta ili 2 vanilin šećera
  • 1/2 kašičice mahlepija
  • 1/4 kašičice kristala mastike
  • šećer u prahu za dekoraciju
  • novčić za Vasilopitu

Za kalup je idealan okrugli kalup prečnika 26 cm.

Priprema Vasilopite

Prvo pripremite arome

Mastiku stavite u avan sa jednom kašičicom šećera i dobro je usitnite. Tako se neće lepiti za avan. Dodajte mahlepi i još kratko izmrvite.

Mastika treba da bude u maloj količini. Njena aroma je intenzivna i treba samo nežno da se oseti u pozadini, uz miris pomorandže i mahlepija. Više o ovom jedinstvenom proizvodu pročitajte u tekstu Mastika sa Hiosa.

Umutite puter i šećer

Puter i šećer mutite mikserom šest do osam minuta, dok ne postanu svetli i penasti. Ovaj korak ne treba skraćivati, jer upravo od dobro umućenog putera zavisi koliko će kolač biti vazdušast.

Dodajte aromatičnu mešavinu, koru pomorandže i vanilu, pa kratko sjedinite.

Dodajte jaja i suve sastojke

Jaja dodajte jedno po jedno. Posle svakog jajeta kratko umutite smesu, tek toliko da se sjedini.

U posebnoj posudi pomešajte brašno, prašak za pecivo i so. Zatim ih dodajte u smesu naizmenično sa mlekom: malo brašna, malo mleka, pa ponavljajte dok sve ne potrošite.

Na kraju smesu samo kratko sjedinite. Nemojte je predugo mutiti kada dodate brašno, jer kolač može postati zbijen.

Kada se stavlja novčić?

Kalup premažite puterom i lagano pospite brašnom. Sipajte smesu i poravnajte površinu.

Novčić možete staviti sada, pre pečenja. Ako želite praktičniju i jednostavniju varijantu, ispecite kolač bez novčića, pa ga nakon hlađenja pažljivo umetnite s donje strane. Tako nema nedoumice gde je, a kolač ostaje potpuno bezbedan za posluživanje.

Pecite u unapred zagrejanoj rerni na 170°C oko 45 do 50 minuta. Nakon 40 minuta proverite čačkalicom sredinu kolača. Ako izađe suva, Vasilopita je gotova.

Ostavite je desetak minuta u kalupu, pa prebacite na rešetku da se potpuno ohladi.

Kako se ukrašava Vasilopita?

Kada se kolač ohladi, pospite ga šećerom u prahu. Broj nove godine možete ispisati bademima, komadićima čokolade, šećernim slovima ili napraviti jednostavan šablon od papira.

Najlepše izgleda kada je dekoracija mirna i čista. Vasilopita ne traži mnogo ukrasa: beli šećer, broj nove godine i nekoliko badema sasvim su dovoljni.

Kako se čuva Vasilopita?

Vasilopita može ostati mekana nekoliko dana ako je dobro pokrijete ili čuvate u zatvorenoj kutiji. Zbog putera i jaja ima pun ukus i sutradan, a uz kafu je često još lepša kada malo odstoji.

Možete je poslužiti samu, uz grčku kafu, čaj ili čašu mleka. Ako ostane koji komad, odlična je i za doručak.

Na novogodišnjoj trpezi lepo se slaže uz melomakarone, diples i hristopsomo, grčki božićni hleb.

Vasilopita možda spolja izgleda kao jednostavan kolač, ali kada se preseče, u njoj je mnogo više od novčića. Tu su porodični ritual, želja da godina počne lepo i ono poznato uzbuđenje dok svi okreću svoje parče.

Podelite sa prijateljima

Možda vam se dopadne

© 2016–2026 Grčki kutak • Sva prava zadržana