ANAFIOTIKA – BALKON SA POGLEDOM NA ATINU

by Sanja
0 Komentari

U srcu užurbane Atine, ponosne prestonice Grčke, ušuškao se jedan mali duh Kiklada. Ne, nije restoran uređen u kikladskom stilu… Ni manje ni više, nego celo naselje – Anafiotika.

Ako ste posetili Atinu, a niste obišli Anafiotiku, verujte da ste mnogo propustili. Anafiotika je neazobilazno mesto skoro svakog turiste. U senci Akropolja, odmah do Plake, prošetaćete najužim sokacima u Atini osećajući se kao sa ste na nekom od čuvenih ostrva Kiklada.

Istorija Anafiotike

Svoj ostrvski izgled, Anafiotika duguje građevincima sa kikladskog ostrva Anafi. Otuda i njeno današnje ime.

Ovaj mali kvart nastao je sredinom XIX veka. Za potrebe izgradnje grada i palate tadašnjeg kralja Otoa, pozvani su najbolji majstori iz cele Grčke. Kako je većina građevinaca, majstora i zanatlija tada bila sa kikladskih ostrva, najviše ih je baš došlo odatle. Tačnije sa ostrva Anafi.

Prvobitno im je dodeljeno zemljište za stalno stanovanje u današnjoj ulici Akadimia. Međutim, cene zemljišta i kuća su vrtoglavo rasle pa su majstori sa Anafija rešili da se ilegalno skuće pod Akropoljom.

Izvori navode da su prvi doseljenici bili stolar Damigos i građevinac Sigalas koji su u najvećoj tajnosti dovezli materijal u sred noći, a već sledeće podigli prve dve kućice i uselili se u iste. Za njima su stigli i ostali doseljenici sa Anafija i sledili njihov primer. I dok su neki Atinjani primetili kako jedna za drugom niču male, bele kućice, gradska vlast u početku nije ništa preduzimala. Najviše kuća na Anafiotici izgrađeno je za vreme progonstva kralja Otoa. Građevinci su govorili kako su izabrali baš podnožje Akropolja jer ih kameniti teren podseća na Anafi.

anafiotika

Kuće su građene u kikladskom stilu, okrečene u belo, sa prozorima u boji i uskim stazama, malim dvorištima prepunim saksija sa ostrvskim bugenvilijama, a neke su čak imale i vinograde.

Nelegalna gradnja na arheološkom nalazištu Akropolja probudila je gradske zvaničnike 1970. godine, kada je srušeno oko dvadesetak kuća. Te ruševine i dan danas postoje. Kasnije je mesto ekproprisano, ali su stanovnici i dalje ostali tu da žive.

Anafiotika danas

Danas se naselje sastoji od šezdeset kuća od kojih 15 koristi arheološka služba, a preostalih 45 naseljavaju rođaci prvih doseljenika.

Pored prelepih uskih uličica, gde na nekim mestima jedan čovek jedva prolazi, najlepši deo Anafiotike je na vrhu naselja do kojih vode strme stepenice. Odatle se pruža neverovatan pogled na Atinu i Likavitos. I dok uživate u čarobnom pogledu osećaćete se kao da ste na Kikladima, a ne u centru prestonice.

Šetajući ovim malim kvartom sigurno ćete naići na veš koji se ponosno suši duž belih zidova ili na pitome, debele i čupave mačke koje jedva čekaju da ih pomazite. Otvoreni prozori ili vrata nisu retkost, pa ako se nađete u iskušenju da zavirite unutra makar i pogledom, imajte na umu da ono što je za vas turistička atrakcija, nekome je dom.

anafiotika

Ovo je možda jedino “ostrvo” za koje vam ne treba trajekt i brodska karta iz Pireja, pa ako se nađete u Atini nemojte propustiti “putovanje” na Anafiotiku. Uživaćete, verujte!

You may also like

Ostavi komentar

twelve + four =

* Korišćenjem ovog obrasca saglasni ste sa čuvanjem i rukovanjem vašim podacima na ovoj veb stranici

Ova veb lokacija koristi kolačiće da poboljša vaše iskustvo. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete da odustanete ako želite Prihvati

Politika privatnosti i kolačići