KAKO OPSTATI U DOBA KARANTINA KADA SU TVOJI DALEKO

by Ivana
0 Komentar
Efekti socijalne izolacije

Kako se povećava broj žrtava epidemije koronavirusa, vlasti sve više preduzimaju mere kako bi ograničile njegovo širenje. Ohrabruju nas da izdržimo i da se pridržavamo „socijalne distance“ kako bismo smanjili širenje virusa. I dok nas socijalna distanca može fizički zaštititi od koronavirusa, da li nas to emocionalno izoluje od naših najbližih?

Kako će ta izolacija uticati na naše mentalno zdravlje i opšte raspoloženje?

Efekti socijalne izolacije – patnja zbog razdvojenosti

Da bismo ostali fizički zdravi, radimo upravo ono što će kasnije ostaviti negativne posledice na našu psihu. Moje kolege širom sveta slažu se da mere predostrožnosti i efekti socijalne izolacije mogu da imaju psihološku cenu.

Usamljenost se u našem mozgu sisara tumači kao „opasnost“, a biti povezan, tumači se kao „bezbedno“. Naročito kada nam nešto preti ili kada smo već u opasnosti, prirodno je da želimo da komuniciramo sa drugima. Poznato je, na primer, da su zagrljaji i drugi oblici naklonosti koji zahtevaju fizički kontakt posebno važni za naše mentalno zdravlje jer nas smiruju snižavanjem kortizola, “hormona stresa”.

Iako je DNK nas kao i svih sisara kodiran za povezanost, većina nas živi u „plemenima od dvoje“ ​​(ako imamo sreće), dok mnogi od nas žive sami. Izolacija može da dovede do straha, usamljenosti, depresije, i smanjenog imunološkog sistema kod svih nas.

Efekti socijalne izolacije

Kako reagujemo na novonastalu situaciju izazvanu koronavirusom?

Suočeni sa ogromnim izazovom, poput pandemijskog širenja virusa, gubimo sposobnost pronalaženja smisla u našim (smanjenim) svakodnevnim aktivnostima. Socijalna distanca i druge mere predostrožnosti vezane za koronavirus primoravaju nas da se upitamo: da li je ovo jedna od onih situacija kada je lek gori od bolesti ?

Cela ova situacija za nas je nova i nepoznata, plašimo se, zbunjeni smo.  Ne znamo da li je karantin dobrovoljan ili nametnut. Ako vlasti ne objasne na odgovarajući način da je ovaj obavezni postupak uveden za opšte dobro, smatramo da gubimo kontrolu nad situacijom i karantin se može okarakterisati kao kazna.

Tu je još jedan neprijatelj koji vreba – stres. Nažalost, stres škodi našoj sposobnosti da se nosimo sa situacijom i kompromituje naš imuni sistem. Prema Američkom medicinskom udruženju, 80 do 90% bolesti je povezano sa stresom. To znači da ako ne želite da se vi ili vaši najbliži razbolite, postanite bolji u savladavanju vašeg stresa – jer stres znatno smanjuje vaš imunitet.

ŠTA NAM NAJVIŠE NEDOSTAJE IZ GRČKE DOK BORAVIMO U OTADŽBINI

Milenijals, generacija rodjena posle 2000-te, su takođe ranjivi. Efekti socijane izolacije, iako se to na prvi pogled ne čini jer su non-stop online su i kod njih jako vidljivi. Iako prate jedni druge na društvenim mrežama, mnogi od njih se osećaju izolovano i to je zbog činjenice da je većina njihovih međuljudskih kontakata obično u školi ili na radnom mestu, što je sada onemoguceno. Zbunjeni su jer su počeli da mešaju poznanstva sa Twittera i Instagrama sa istinskim prijateljstvom, što je daleko od stvarnosti.

Čovekovo traženje smisla

Evo jednog interesantnog primera iz prošlosti o sličnoj situaciji. Victor Frankl, psihijatar koji je preživio Aušvic, dao je lekciju o duhovnom preživljavanju. Kako god jeziva bila, njegova iskustva u koncentracionom logoru pojačala su ideje na kojima je radio: život nije prvenstveno potraga za zadovoljstvom kako je Frojd verovao, ili moći kako je Adler učio, već potraga za smislom. Najveći zadatak bilo koje osobe je da pronađe smisao u sopstvenom životu. Frankl je video tri moguća izvora koje daju smisao ljudskom životu: u poslu (raditi nešto značajno), u ljubavi (brizi prema drugoj osobi) i hrabrosti u teškim vremenima. Trpljenje, samo po sebi je besmisleno: dajemo značenje svojoj patnji načinom na koji na nju reagujemo. Ova tri aksioma (hrabro je pomagao drugima u logoru, delivši sa njima svoje obroke hrane i podižući njihov moral, i održavao svoj san da će se ponovo ujediniti sa voljenom suprugom) su mu pomogla da i sam preživi koncentracioni kamp i dovrši svoje delo .

ŠTA NAM IZ SRBIJE NEDOSTAJE U GRČKOJ

Komunikacija preko Interneta kao mera protiv patnje od razdvojenosti

Teorija vezivanja (Attachment Theory), kao jedna od najproverenijih psiholoskih teorija, potvrđuje da smo potrebni jedni drugima da bismo preživeli. Povezanost je naša snaga.

U ovim stresnim vremenima globalne epidemije, uz sve nepoznanice sa kojima se suočavamo, postaje još važnije znati da nismo sami i da se možemo osloniti na druge. Iako je potrebno da se sada fizički „udaljimo“, kako bismo sprečili i usporili širenje virusa, ne treba odustati od emotivne i psihološke povezanosti jednih sa drugima. Zato se sve više okrećemo on-line komunikaciji. To ne znači da je nemoguće održavati smislene i prisne odnose na mreži. Kvalitet je ovde važniji od količine kontakata. Usredsređenost na nekoliko važnih osoba može biti korisnija od besmislenih komuniciranja sa puno ljudi.

Mi smo bar imali prilike da osetimo i preživimo tokom bombardovanja i sami se uverimo koliko je važna potreba za zajednicom: međusobna povezanost i podržavanje je tada bilo presudno. Sigurna povezanost je ta kod koje znamo da su drugi dostupni i voljni da nam se nađu; i upravo svest o sigurnoj vezanosti sa drugima nam pomaže pri smanjenju stresa u teškim vremenima.

Kao psihoterapeut, trenutno radim sa bračnim parovima koji su započeli terapiju pre karantina i uspeli da pronađu način da efikasnije komuniciraju;  odluka da započnu terapiju bi se mogla pokazati kao presudna sada kada su zajedno i bukvalno ‘u karantinu’.

GRČKA PORODICA JEDINSTVENA ZAJEDNICA

efekti socijalne izolacije

Svi smo u istom loncu

Važno je zapamtiti da smo sada svi « u istom loncu ». Zato je moj savet – ukoliko želite da negativni efekti socijalne izolacije budu svedeni na minimum, povežite se sa porodicom, kolegama, prijateljima i saradnicima. Ponekad je čak i jedna osoba, koja nas razume i prihvata onakve kakvi smo dovoljna da se sve promeni. Kao savetnik i psihoterapeut, takođe sam izuzetno svesna da je patnja zbog razdvojenosti, ili podeljenosti bilo u samom  sebi ili sa drugima, jedan od glavnih razloga da potražimo stručnu pomoć. Ukoliko nemate podršku u svom okruženju, obratite se terapeutu i povežite se na bilo koji trenutno mogući način.

Iskoristite ovo vreme za pronalaženje novih i kreativnih načina za povezivanje, umesto za okrivljavanje jedno drugih. Dajmo jedni drugima propusnice za izlazak iz zatvora u situacijama kada su naše svakodnevne reakcije po malo preterane. Pustimo male stvari da skliznu.

Alexandra Kovacevic Konstantatou                              

Psiholoski Savetnik & Psihoterapeut, (pojedinci, parovi i grupe)

MSc Strathclyde University, U.K.  

www.spiralofgrowth.co

alexkovacevic@yahoo.com

Reference:                                                   

Huffington Post, Psychology Today

Emotionally Focused Couples Therapy, S. Johnson

Attachment Theory, J. Bowlby

Man’s Search for Meaning, V. Frankl

You may also like

Ostavi komentar

3 × one =

* Korišćenjem ovog obrasca saglasni ste sa čuvanjem i rukovanjem vašim podacima na ovoj veb stranici

Ova veb lokacija koristi kolačiće da poboljša vaše iskustvo. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete da odustanete ako želite Prihvati

Politika privatnosti i kolačići