NAJPOZNATIJA GRČKA VAZA VREDNA JE NAJBOLJEG FILMSKOG SCENARIJA

by Tijana
0 Komentari

Najpoznatija grčka vaza vredna je pominjanja. Ono što ovu vazu čini jedinstvenom jeste to što je preživela vekovima. Sačuvana je čak 99,44%! „To je najlepša grčka vaza na čitavom svetu“, pisao je popularni Njujork Tajms o njoj. Priča o ovom blagu iz antičkog doba je toliko zanimljiva da bi mogla da se pretoči i na veliko platno. 

Amerikanci su bili impresionirani vazom koju je oslikao čuveni Eufronije (jedan od najvećih umetnika Antičke Grčke) u VI veku pre nove ere. Godinama je ovo blago iz antičkog doba bilo ponos Muzeja Umetnosti Metropoliten u Njujoku, a onda se desila pravda… 

GRČKA VAZA I NEVEROVATNA PRIČA

Priča kaže da od dana kada se ova grčka vaza pojavila u muzeju niko nije verovao da je tu došla legalnim putem. Tomas Hoving, tadašnji direktor pomenutog muzeja, rekao je da je slika na vazi vredna isto kao neko Da Vinčijevo delo ili pak Direrovo. Prikaz je kao Rembrantov, a da je njen oblik vredan kao Partenon u Atini. Kada je napravljena, smatrana je novim oblikom u umetnosti koji se može uporediti sa pojavom Pikasa u novijim vremenima. 

Grčka vaza je ogromna, u nju može čak da stane 45 l vina. Slike tela na njoj su islikane savršene baš kao što su napravljene najsavršenije antičke skulpture.  

Na grčkoj vazi je prikazana smrt mitskog heroja Sarpedona, sina Zevsa i Laodimije. Bogovi Tanatos i Hipnos uzimaju telo junaka, a sa strane scenu posmatra Hermes. U Homerovoj Ilijadi piše da je Sarpedon ubijen od strane Patrokoloma.  

KADA MIT POSTANE STVARNOST – KAKO JE ATINA DOBILA IME

Eufronije je sliku na vazi prikazao sa mnogo detalja. Ima preko hiljadu linija i to da se ne ukrštaju. Sve to je morao da naslika za jedan sat, jer u suprotnom se glina suši i slika ne bi mogla lepo da se prihvati. 

Priča sa vazom i muzejom je počela 1971. godine kada je Hoving primio telefonski poziv od žene Boba Hekta, kolekcionara antičkog blaga. Rekla mu je da ima jedan fantastični „komad“ koji želi da proda. Inače, Hekt je u prošlosti imao problema sa turskim vlastima baš zbog antičkog blaga koje je pronađenu na tlu te zemlje. Međutim, nikada nije uhapšen i osuđen. 

1972. godine Hoving prima šifrovanu poruku od Hekta da ima taj „komad“ sakriven u Švajcarskoj. Kada je Hoving video fotografiju vaze odmah je poslao svoj tim da proveri da li je vaza autentična. Kada je ekspedicija videla da nije kopija, bili su oduševljeni. 

BLAGO ZA KOJE SU BILI ZAINTERESOVANI MNOGI

Hekt je tražio za grčku vazu 1,5 miliona dolara, ali je morao da dokaže da antičko blago nije ukradeno. Pomenuti kolekcionar je tada rekao da je vaza pripadala jednom kolekcionaru iz Bejruta, Dikranu Sarafjanu. Kao dokaz dao je dva pisma u kojim se vodi korespodencija između Sarafjana i njega, a u kojem mu ovaj objašnjava da je vazu nasledio od oca. Navodno ju je otac kupio od drugog kolekcionara tako što se trampio, za vazu je dao rimske i grčke zlatnike 1920. godine. 

Metropoliten muzej je na kraju smanjio cenu na 1 milion i postao vlasnik vaze 31. avgustu 1972. godine. Treba dodati da su u početku većali da li da uzmu vazu ili ne, međutim Hekt je rekao da neće više čekati i da će „komad“ prodati nekom drugom.  

Grčko američki novinar Nikos Gazojanis, koji je radio u Njojork Tajmsu, rešio je da sazna istinu o najboljem eksponatu Muzeja Metropoliten. Posle dužeg istraživanja od evropskih arheologa otkrio je da su  1971. godine kradljivci antičkog blaga otvorili jednu etrursku grobnicu, severno od Rima, i da su tu pronašli vazu. Navodno su pronašli još jedno Eufronijevo delo i statuu Sfinge. 

KOLOS SA RODOSA – JEDNO OD SEDAM ANTIČKIH ČUDA

Gazojanis je otišao i u Bejrut da ispita i prvog vlasnika vaze. On je kazao da je grčka vaza, koja nije bila cela već u komadima, prodata Hektu u kutiji za cipele. Hekt se branio da Sarafjan nije rekao celu istinu jer se bojao za svoju bezbednost. 

Potom se u istragu uključio i FBI, kao pomoć kolegama u Italiji, ali ni oni nisu mogli da pronađu čvrste dokaze da je vaza ukradena. Godinu dana posle uključena FBI u istragu, desila se nesreća u kojoj su Sarafjan i njegova žena poginuli. Mnogi je smatraju nameštenom. Međutim, nikako nisu mogli da nađu dokaze za  celu priču i slučaj je zatvoren. 

VAZA SE DANAS NE NALAZI U GRČKOJ

1990. godine na jednoj aukciji poznatog Sotheby’s-a Hoving je video drugu vazu koju je isto naslikao Eufronije. Samo 25% je bilo originalna, dok je 75% urađena restauracijom. Prodata je za 1.660.000 milion. Kao takva postala je treća antička grčka vaza po skupoći koja je prodata.  

Hoving je tad razumeo da je Hekt imao dve vaze, jednu slomljenu (koja je prodata na aukciji i koju je kupio od Sarafjana) i drugu koju je kupio muzej. Hovingu je sve počelo da bude kristalno jasno. Muzej je dobio dokumentaciju o legalnoj prodaji od ove vaze koja je bila u komadima, a ne od one koja se nalazi u muzeju.  

1993. godine Hoving je rekao javno da grčka vaza koja se nalazi u muzeju nije legalnim putem došla tu. Posle se saznalo da je ceo pljačkaški plen iz etrurske grobnice kupio Hekt. 

2008. godine Metropolitan muzej je izgubio najbolji svoj komad, jer je zbog nelegalnih puteva morao da je vrati u Rim.  

Danas se ova grčka vaza nalazi u Rimu u Nacionalnom Etrurskom muzeju, u vili Džulija. 

You may also like

Ostavi komentar

5 × 5 =

* Korišćenjem ovog obrasca saglasni ste sa čuvanjem i rukovanjem vašim podacima na ovoj veb stranici

Ova veb lokacija koristi kolačiće da poboljša vaše iskustvo. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete da odustanete ako želite Prihvati

Politika privatnosti i kolačići