Grejanje u Grčkoj, šta je u tome toliko interesantno, sigurno se pitate?Iako nam je svima Grčka sinonim za sunce i more, pa shodno tome ne možemo ni da zamislimo kako je zimi u nama voljenoj bratskoj državi, u najjužnijoj balkanskoj zemlji postoji i zima. Bar ovde na Atici nije zima ko što je u majčici Srbiji, ali zato skoro pa svaka kuća ima zimi zalihe drva.
OVO MOŽDA NISTE ZNALI O PRESTONICI GRČKE
Jedan od najhladnijih meseci na Atici je februar. U decembru ćete još moći šetati u duksu i tankoj jaknici ili prsluku. Desi se da u dvanaestom meseci bude temperatura i do 20 stepeni, baš kao što je bilo pre neki dan, pa tako da se novogodišnja euforija, bar nama koji dolazimo iz hladnijih krajeva, se ne oseća toliko.
Međutim, iako temperatura retko ide ispod nule skoro svaki dom u dragoj nam Atici se za grejanje koristi kamin ili u novije vreme moderne pećke na drva. Pre svega služe da bi se ogrejali u “hladnim” danima, ali i da bi dočarali tako željnu zimsku atmosferu. Pored toga što nas podseti na dane detinjstva provedene u nama dragim srpskim selima, znaju dobro i da nas zagreju.
Postoje i oni kojima kamin ne služi da se greju, već čisto iz dekorativnih razloga. Takve grčke porodice na Atici koriste tzv. magična drva koja pružaju doživljaj pravog ognjišta, ali ne gore brzo i ne greju ko prava.
Grejanje u Grčkoj – kako funkcioniše
U Atini ne postoji centralno grejanje, kao što postoji u većini srpskih gradova, već svaka zgrada ima naftno centralno grejanje. Naime, vlasnici stanova sami odlučuju kada će ga i koliko koristiti, ali ima i onih starijih uređaja pa se grejanje u stanovima uključuje u određenoj satnici kućnog saveta. Naravno sami kupuju i količinu nafte koja će im trajati tokom zime. Isto važi i za kuće.
Postoji i grejanje na gas, koje je sve popularnije, jer se smatra da je jeftinije. Novije zgrade imaju sisteme za grejanje na gas umesto onog na naftu, ali se sve više njih odlučuje za autonomno grejanje. Dakle, svaki stan ima svoj sistem za grejanje na gas i plaća koliko potroši.
Situacija u zgradama zna da bude nezgodna, naročito poslednjih godina, jer se ljud sve više odlučuju da ne koriste takozvano centralno grejanje, već da se greju sami. Za grejanje se sve više koriste klima uredjaji, pa plaćanje nafte u tom slučaju nije potrebno. Takodje, ukoliko postoji mogućnost, dosta Grka se odlučuje i za autonomno grejanje na gas. Na tržištu postoji dosta firmi koji je bave ovim poslom, pa za nekoliko hiljada eura, koliko trenutno košta, možete da se “odvojite” od komšija i sami regulišete grejanje.
To, naravno, ne pogoduje ostalim stanarima, jer da bi koristili grejanje, i tako zagrejali ne samo svoje stanove već i hodnike i zajedničke prostorije, u plaćanju treba da učestvuju svi. Sve ovo dovodi do velikih nesuglasica, u kojima najviše ispaštaju oni stariji ili porodice s decom, kojima je grejanje neophodno.
Dobra stvar je poslednjih godina postoji i novčana pomoć vlade za grejanje, u kome porodice koje ispunjavaju uslove mogu da dobiju određeni iznos novca kao pomoć za kupovinu ogreva.
ATINA POD SNEGOM
Kada smo kod grejanje i ružnog vremena, ne možemo a da ne pomenemo vlagu s kojom se mnogi muče u Grčkoj. Naime, pri gradnji stambenih objekata Grci uglavnom ne stavljaju dobru izolaciju ili je bar pre nisu stavljali, tako da kada počne “sezona” kiša, vlaga pronađe put do bar jednog zida grčkog doma. Shodno tome su popularne i električni uređaji koji skupljaju vlagu. To je poslednjih godina veliki „trend“ u domovima zemlje masline, pa skoro svako domaćinstvo ima i ove uređaje.
Ipak, i pored svega osećamo da nam je hladno. A promenu naročito osećaju naši prijatelji i porodice koji se iz toplih stanova sa parnim grejanjem lepo “rashlade” kada dodju u grčke domove. Posle nekoliko dolazaka, kažu da ipak prednost daju proleću. Dok je temperatura još normalna i ne ode na onu drugu stranu kad bude pretoplo.